Rosenthal - Ró¾ant

Ró¾ant bu w lìæe 1350 prìni raz naspomnjeny. Wot lìta 1875 rìka wjes Ró¾ant. Ze 17. lìtstotka sem je knjejstwo kló¹tra Marijineje hwìzdy dopokazane. Haè je pomjenowanje "Ró¾ant" serbskeho pochada abo haè s³u¹a k staroserbskemu "Ró¾en", je njewìste. Dla mìstnych wobstejnosæow dyrbjachu so pøi twarje domskich dubowe zdónki jako fundament wu¾iwaæ.

Po dawkowym registeru z lìta 1375/82 wotedawachu wosom Ró¾eñèan statokow dawki na kló¹ter. W lìæe 1506 kupi kló¹ter zbytny d¼ìl wjeski. Patrimonialna wotwisnosæ wjeski napøeæo kló¹trej wobsteje¹e haè do lìta 1836. Tehdy mìje¹e Ró¾ant 166 wobydlerjow. Wulka putniska cyrkej je ze swojej wì¾u hi¾o zdaloka wid¼eæ. Hnadowne mìstno je we wìdomju tu ¾iwych domoródnych h³uboko zakótwjene. Jako putniske mìstno je Ró¾ant daloko pøez tøimìstowy ró¾k Budy¹in-Kamjenc-Kulow w diasporje Drje¾d¼ansko-Mi¹njanskeho biskopstwa znate.



Z lìtolièbu 1682 steji juhowuchodnje wjeski najstar¹i modlerski sto³p katólskich Serbow we ³u¾icy. We wsy steja hi¹æe wjacore modlerske sto³py na priwatnych le¾ownosæach a na wulkej putniskej ³uce. Pøi kromje lìsa, hd¼e¾ swjeæa so pøi wosebitych pøile¾nosæach Bo¾e s³u¾by pod ho³ym njebjom, steji ma³a kapa³ka, kotra¾ bu w lìæe 1833 natwarjena. Haè do lìta 1994 bì Ró¾ant samostatna wjesna gmejna, do kotreje¾ s³u¹achu Pìskecy, Smjerd¼aca, Sernjany, Hrañca a £azk. Pozd¼i¹o so z gmejnu Ralbicy k gmejnje Ralbicy-Ró¾ant zjednoæi.

           


Putniska cyrkej Ró¾ant

Ma³u njenapadnu postawu swjateje Marije w pruhowym wìncu h³owneho wo³tarja wopytowar putniskeje cyrkwje lìdma spóznaje. Runje wona pak je srjed¼i¹æo na tradicije bohateho putnikowanja ke "Knjenje na lipje". Legenda powìda wo ryæerju Lucianu ze Sernjan, kotry¾ wuhlada pøi hoñtwje zdaloka bì³u ¾ónsku, za kotrej¾ so poda. Tola njedosæahny ju. Skónènje so wona jemu z woèow zhubi. Jako k mìstnu dojìcha, hd¼e¾ bì so wona zhubi³a, wuhlada na lipje ma³u postawu swjateje Marije, wobdatu wot jasneho swìt³a. Pozd¼i¹o pøichad¼achu lud¼o sem, zo bychu so k swjatej Mariji modlili a so jej we w¹ìch swojich starosæach a nale¾nosæach wuæìkali.

Najstar¹a dopokazujomna powìsæ wo kapa³ce èesæowanja Ró¾eñèanskeje swjateje Marije z lìta 1516 rìèi wo Capella Beatae Mariae Virginis. W lìæe 1537 natwari so pódla drjewjaneje kapa³ki prìnja masiwna cyrkwièka, kotra¾ so 1683 wo 18 ³óchæow roz¹ìri. Do toho pak bì lièba putnikow hi¾o jara pøibìra³a. Wosebje w lìtach móra wuæìka¹e so mnoho lud¼i w próstwje a dowìrje k Maæeri Bo¾ej Ró¾eñèanskej. Prìnje stawizniske pøedstajenje Ró¾anta poda w lìæe 1692 Jakub Xaver Ticin w swojej knize "Epitome historiae Rosenthalensis". W njej pisa¹e wo próstwach a wus³y¹anych wo³anjach a wustrowjenjach. Jara bliski je Ró¾ant katolskim Serbam, ki¾ putnikuja ke Knjeni na lipje wosebje na swjatkownej pónd¼eli, na dnjomaj Marije wopytanja (2. julija)

a Marije naroda (8. septembra). W swjatoènych procesionach postawu swjateje Marije wot dru¾kow njesenu pøewod¼ejo zetkawaja so na hnadownym mìstnje, zo bychu Maæ Bo¾u èesæili a pøez nju jeje syna prosyli a so jemu d¼akowali. Naspomniæ ma so te¾ d¼akna Bo¾a m¹a køi¾erjow wutoru po jutrach, hdy¾ zaklinèi hrimotace tysacore "haleluja" jako d¼ak za jutrownu hnadu. Ale te¾ m³odostni biskopstwa a kolpingowcy rady do Ró¾anta putnikuja.

D¼ensni¹a cyrkej bu 1778 w tak mjenowanym italskim wob³ukowym stilu natwarjena. 1. meje 1945 so cyrkej pøi wojowanjach we wokolnych wjeskach haè na zak³adne murje wotpali. Swjeæo swjateje Marije pak bu z palaceje cyrkwje wuchowane. W nowembrje 1947 mó¾e¹e so cyrkej d¼akowano pomocy mnoho katolskich Serbow a dariæelow znowa woswjeæiæ. Nìtøi¹i h³owny wo³tar cyrkwje pochad¼a z kló¹tra Marijiny do³ a bu w lìæe 1987 postajeny. Je to drjewjany wo³tar, namolowany w kamjenjowym stilu. Srjed¼a nad wo³tarjom steji ma³a postawa swjateje Marije, Knjeni na lipje. Njeje wjet¹a haè nìhd¼e 30 cm a tola srjed¼i¹æo a ¾ór³o swjatnicy.

K bokomaj wo³tarja stejitaj rjadniskej swjataj - Benedikt, za³o¾er mnichowstwa a Bjarnat z Clairvaux, abt ze spoèatkow cisterciensow. Wonka pøi cyrkwi je pøièinjena wopomnjenska tafla d¼akownych Serbow za dobroæela swjatnicy a serbskeho prócowarja, Tecelina Mìta (1759 - 1835).

Nimo putniskeje cyrkwje je znata a woblubowana Marijina studnièka jako ¾ór³o dobrotow a hojenskeje mocy. Pøi kó¾dym putnikowanju, ale te¾ pøez cy³e lìto chod¼a lud¼o njepøestajnje po wodu z tuteje studnje. Tohorunja znata, ale tuchwilu nic pøistupna je studnja swjateje Hany. Wodu z tutoho ¾ór³a chwala sej wosebje pøi wóènych chorosæach. Na sewjer putniskeje cyrkwje je putniska ³uka, hd¼e¾ swjeæi so wosebje na wulkich putnikowanjach Bo¾a m¹a. Mnoho dal¹ich swìdkow nabo¾nosæe a stawiznow na¹eje domizny namakaja so woko³o cyrkwje a putniskeje ³uki. Nimo wjele køi¾ow a modlerskich sto³pow su to lìsna kapa³ka, administratura a swjeæo swjateho arcyjand¼ela Micha³a. Njeposrìdnje pódla putniskeje ³uki steji kapa³ka, kotra¾ bu w lìæe 1833 natwarjena. Kapa³ka dopomina na woblatka, kotre¾ buchu pøi wurubjenju cyrkwje na tutym mìstnje zasypane.

           

Weiter führende Informationen zu Rosenthal und zur Wallfahrtskirche:
www.ralbitz-rosenthal.de
www.pielgrzymowanie.eu
Wallfahrtskirche Rosenthal (Broschüre – erschienen 1999 im Verlag Schnell&Steiner GmbH Regensburg)